K E M I J A - Gimnazija Karlovac
ponedjeljak, 31.08.2009.
REPETITORIJ
Anita Grabovac
MOLARNI VOLUMEN
Molarni volumen je veličina koja se određuje za plinove. Plin se sastoji od čestica u neprestanom gibanju unutar prostora koji im je na raspolaganju. Udaljenost između čestica je velika jer su privlačne sile između čestica slabe.
Početkom 19. st. francuski znanstvenik Gay – Lussac je definirao je
Zakon volumnih omjera :
Omjeri volumena plinova koji međusobno reagiraju ili nastaju kemijskom reakcijom jesu mali cijeli brojevi, ako se mjerenja izvode pri stalnom tlaku i temperaturi.
Tek je Avogadro pretpostavio da su čestice plinova molekule.
Avogadrov zakon glasi :
Plinovi jednakih volumena pri istoj temperaturi i tlaku sadrže jednak broj čestica i jednake množine.
Drugim rječima : jednak broj molekula pri jednakim uvjetima zauzimaju jednake volumene.
Molarni volumen
Je fizikalna veličina određena omjerom volumena plina i množine. Pri istoj temperaturi i istom tlaku molarni volumen jednak je za sve plinove.
Vm = V(plina) / n(plina)
Jedinica molarnog volumena je m3/mol a češće se koristi dm3 / mol.
1 mol bilo kojeg plina pri tlaku 101 325 Pa i 0°C zauzimat će volumen od 22,4 dm3
to je standardni molarni volumen V°m
V°m = V° ( plin) / n (plin) = 22,4 dm3mol-1 pri 101,3 kPa i 0° C
Primjeri:
Izračunaj množinu plina koji zauzima volumen od 5 L pri 101,3 kPa i 0°C.
V°(plin) = 5 L
n (plin) =?
V°m = V°(plin) / n(plin)
n(plin) = V°(plin) / V°m
= 5 L / 22,4 l mol-1
= 0,22 mol
Izračunaj volumen amonijaka pri 101,3 kPa i 0°C ako je masa amonijaka 100g.
m (NH3) = 100g
V°(NH3) = ?
m (NH3) / M(NH3) = V°(NH3) / V°m
V°(NH3) = m (NH3) / M (NH3) V° m
= 100 g . 22,4 L mol -1 / 17, 03 g mol -1
= 131,53 L
Zakon o očuvanju mase (Lavoisier, Lomonosov 18. st.)
Ukupna masa tvari koje nastaju kemijskom reakcijom jednaka je ukupnoj masi tvari koje ulaze u kemijsku reakciju.
Maseni udio sastojka u smjesi
w (sastojak) = m (sastojak) / m (smjesa)
Maseni udio elementa u spoju
W (A) = m (A) / m (AxB) = XAr(A) / Mr(AxB)
Određivanje empirijske i molekulske formule
Empirijska formula prikazuje vrstu i najmanji omjer broja atoma u molekuli ili formulskoj jedinki kemijskog spoja.
npr. etin i benzen imaju empirijsku formulu CH
Molekulska formula prikazuje vrstu i broj atoma kemijskih elemenata u molekuli.
npr. molekulska formula etina je C2H2 tj. (CH)2 a benzena C6H6 odnosno (CH)6
Primjeri
1.Empirijska formula nekog organskog spoja je CH2O. Relativna molekulska masa spoja je 90,08. Odredi molekulsku formulu spoja.
CH2O
Mr (spoj) = 90,08
Molekulska formula spoja = ?
Odredi se relativna masa empirijske jedinke Er
Er(CH2O) = Ar (C) + 2 Ar(H) + Ar(O)
= 12,01 + 2 . 1.01 + 16,00
= 30,03
Podijeli se relativna molekulska masa spoja s relativnom masom empirijske jedinke.
Mr (spoj) / Er(CH2O)= 90,08/30,03 = 2,999 što je približno = 3
Molekulska formula spoja je (CH2O)3 = C3H603
Kvantitativna kemijska analiza je metoda određivanja kvantitativnog sastava nekog kemijskog spoja. Iskazuje se masenim udjelima a na osnovi tih podataka može se izračunati molekulska formula spoja.
2.Kemijskom analizom ustanovljeno je da je u nekom fosforovom oksidu maseni udio fosfora 0,4364, a kisika 0,5636. Relativna molekulska masa tog oksida je 283,88.
w(P) = 0,4364
w(0) = 0,5636
Mr( fosforov oksid) = 283,88
empirijska, molekulska formula ?
Izračuna se masa pojedinog elementa u 100 g spoja:
w(P) = m(P) / m(spoj)
U 100 g spoja je :
m (P) = w(P) . m (spoj) = 0,4364 . 100 g = 43,64g
m(0) = w(O) . m(spoj) = 0,5636 . 100 g = 56,36 g
Kako je broj jedinki razmjeran množini može se pisati :
N(P) : N(O) = n(P) : n(O)
n(P) : n(O) = m(P) / M(P) : m(O) / M(O) = 43,64g / 30,97 gmol-1 : 56,36g / 16gmol-1
= 1,4091:3,5225
Ovi odnosi prikazuju odnose brojnosti atoma i trebaju biti izraženi cijelim bojevima.Dijele se s najmanjom vrijednosti.
N(P):N(O) = 1,4091 / 1,4091 : 3,5225 / 1,4091
= 1: 2,499 = 1: 2,5 / . 2
N(P) : N(O) = 2 : 5
- empirijska formula je P2O5.
Mlekulska formula dobije se tako da se podijeli relativna molekulska masa spoja s relativnom masom empirijske jedinke
Mr(spoja)/Er(P2O5) = 283,88 / 141,94 = 2
Molekulska formula spoja je (P2O5)2 = P4O10
3.Zagrijavanjem 0,05 mola hidratne soli CaSO4 . x H2O ispari sva voda. Pri tome se masa soli smanji za 1,802 g.Koliko molekula vode sadrži molekulska jedinka te hidratne soli?
n (CaSO4 . x H2O) = 0,05 mol
m(H2O)=1,802g
N(H2O) =?
n (H2O) = m(H2O) / M(H2O) = 1,802 g / 18,02 gmol-1 = 0,1 mol
n(CaSO4 . x H2O) : n( H2O) = 0,05 mol : 0,1 mol
n(CaSO4 . x H2O) : n ( H2O) = 0,05 / 0,05 : 0,1 / 0,05 = 1:2
formula glasi: CaSO4 . 2 H2O
MOGUĆI ZADACI ZA PROVJERU
1. Za uzorak amonijaka mase 100 g izračunaj:
a) množinu (Rj. n(NH3) = 5,87mol)
b) volumen pri 101,3 kPa i 0°C (Rj. V°(NH3) = 131,5 dm3)
c) brojnost molekula (Rj. N(NH3) = 35,4 . 10 23)
2. U 1 mm 3 zlata gustoće 19,3 g/ cm3 izračunaj brojnost atoma zlata.
(Rj. N(Au) = 5,9 . 10 19 )
3. Koja je od navedenih duljina najveća?
A 1,0 . 10 -9 km
B 1,0 . 10-3 m
C 1,0. 10 6 nm
D 1,0 . 10 5 mm
E 1,0 . 10-4 cm
4. Dovrši sljedeće jednadžbe reakcija :
a) C(s) + O2(g) ’ CO(g)
b) Na(s) + H2O(l) ’ NaOH(aq) + H2(g)
c) CaCO3 (s) + HCl(aq) ’ CaCl2(aq) + CO2(g) + H2O(l)
d) SbCl3(aq) + H2S(g) ’ Sb2S3(s) + HCl(aq)
e) Al2O3(l) ’Al(l) + O2(g)
f) NaHCO3(s) ’ Na2CO3(s) + H2O(g) + CO2(g)
g) Zn(s) + I2(s) ’ ZnI2(s)
5. Maseni udio vode u mlijeku je 87,7%, bjelančevina 3,2%, masti 3,6
%, mliječnog šećera 5,5 %. Izračunaj masu svih sastojaka u 1L
mlijeka ako je gustoća mlijeka 1,029 g/cm3
(Rj. m(H2O) = 902,4g ; m(mast) = 37,04g ; m(bjelanč.)= 32,93 g ;
m(šećer) = 56,60 g)
6. Izračunaj: a) maseni udio kisika, b) maseni udio kristalne vode u
100g gipsa (CaSO4 . 2H2O) Rj. w(O) = 55,75 % , w(H2O) = 20,93%
7. Umjetno gnojivo je načinjeno miješanjem jednakih masa kalijevog
nitrata (KNO3) i amonijevog fosfata ((NH4)3PO4). Izračunaj koliki je u
tom gnojivu maseni udio :a) fosfora (Rj. 10,39 %) , b) dušika (Rj. 21,03
%) i c) kalija (Rj. 19,43%).
8. Analizom nekog kromovog spoja ustanovljeno je da je maseni udio
kalija w(K) = 26,57%, kroma w(Cr) =35,36 % i kisika w(O) = 38,07 %.
Izračunaj empirijsku formulu spoja. (Rj. K2Cr2O7)
9. Sastav spoja iskazan masenim udjelima je w(H) = 2, 24%, w(C) =
26,65% i w(O) = 71,11%. Relativna molekulska masa spoja je 90.
Izračunaj molekulsku formulu spoja. (Rj. H2C2O4 )
10. Ako se bakar grije sa suviškom sumpora, nastaje bakrov (I)
sulfid. Kolika je masa tog sulfida koji se može dobiti zagrijavanjem
100g bakra s 50g sumpora?
( Rj. m(Cu2S) =125g)
11. a) Koliko željezovog (III) oksida nastaje potpunom oksidacijom 100g željeza?
b) Koliki je utrošeni volumen kisika pri 1 bar i 0°C?
(Rj. a) m(Fe2O3) = 143 g, b) V°(O2) = 30,1 dm3 )
12. Neki spoj sastoji se od 0,0887 mola kalija, 2,65 . 10 22 atoma ugljika i 0,132 mola atoma kisika. Odredi empirijsku formulu spoja!
(K2CO3)
13. 3,245 g uzorka titan – klorida reducirano je do elementarnog titana. Masa titana iznosila je 0,819g. Odredi formulu spoja ! (TiCl4)
14. Odredi empirijsku formulu manganoksida u kojemu je maseni udio mangana 0,696 ! (Mn2O3)
15. Enzim peroksidaza izoliran iz eritrocita ima 0,29% selena. Koja je najmanja moguća molekulska masa tog enzima, ako pretpostavimo da u 1 molu enzima ima 1 mol selena? (2,7 . 104 g/ mol)
16. Produkti izgaranja saharoze jesu ugljik(IV)- oksid i voda. Kolika je masa saharoze koja može sagorjeti s 5 mola čistog kisika? (142,5g)
17. Kolika je masa živog vapna, CaO, koje se može proizvesti termičkom razgradnjom 1 tone vapnenca u kojem je maseni udio čistog kalcijevog karbonata 0,90? (504 kg)
Pripremila i objavila:
Anita Grabovac
četvrtak, 20.08.2009.
"ZADACI – INICIJALNI TEST 1.RAZRED"
(preporuka i za ponavljanje 2. razred) 
2.17. Pokus koji smo izveli s obojenim plinom X možemo crtežom predočiti ovako :
Tim se je pokusom plinu X(odaberi točne tvrdnje):
a) povećala masa
b) smanjio tlak
c) povećala gustoća
d) smanjila gustoća
e) promijenilo kemijsko svojstvo
f) povećao tlak
2.18. Plinovite se tvari čuvaju u metalnim bocama pod povišenim tlakom jer istom
uzorku plina povišenjem tlaka možemo smanjiti (odaberi točnu tvrdnju):
a) masu
b) gustoću
c) volumen
d) ništa od navedenog
2.22. Promjene koje su se dogodile tijekom zagrijavanja uzorka leda pri normalnom
atmosferskom tlaku možemo dijagramom predočiti ovako:
Pripremila i objavila:
Anita Grabovac
a) Dopuni taj dijagram nazivima promjena vode označene brojevima 1,2,3 i 4.
b) Kako se nazivaju temperaturni podatci na dijagramu ?
c) Ispod koje temperature voda postoji samo u čvrstome stanju ?
d) Iznad koje temperature voda postoji samo u plinovitome stanju ?
2.23. U hladnim zimskim danima, kada je temperatura zraka niža od 0ş C vlažno se
rublje na zraku najprije zamrzne, a nakon toga osuši.Koje su se promjene vode
dogodile tijekom sušenja vlažnog rublja ?
3.4. Analizom tvari X utvrđeno je:
- da ta tvar nema primiješanih drugih tvari,
- da se tijekom tijekom zagrijavanja razlaže na dvije nove tvari.
Iz navedenog zaključujemo da je tvar X (odaberi točne tvrdnje):
a) homogena smjesa
b) čista tvar
c) kemijski spoj
d) elementarna tvar
3.5. Neke promjene možemo kratko opisati ovako :
a) vodena para ’ snijeg
b) natrijev klorid ’ natrij + klor
c) voda’ vodik+kisik
d) bakar + kisik ’ bakrov oksid
e) kristali šećera ’ rastaljeni šećer
f) bakrov sulfat + voda ’ modra galica
Razvrstaj navedene promjene u tri skupine.
1. Promjene kojima se mijenjaju samo fizikalna svojstva tvari.
2. Promjene kojima od jednostavnijih čistih tvari nastaju kemijski spojevi.
3. Promjene kojima od kemijskih spojeva nastaju elementarne tvari.
3.28. Topljivost sumpora u ugljikovu disulfidu pri različitim temperaturama navedena je u
tablici. Koristi se podatcima u tablici pri rješavanju ovih zadataka.
a) Kako se mijenja topljivost sumpora u ugljikovom disulfidu porastom temperature otopine ?
b) Otopinu sumpora u ugljikovom disulfidu priredili smo otapanjem 84,4 g sumpora
u 200g ugljikova disulfida. Tempeatura teotopine je 20ÚC? Je li otopina nezasićena, zasićena ili prezasićena ?
c) Kada otopinu pod b) zagrijemo na 30°C, ta će otopina postati:
1. prezasićena
2. nezasićena
3. ništa od navedenog
3.31. Topljivost ugljikova dioksida u vodi pri različitim temperaturama
i normalnom atmosferskom tlaku predočena je dijagramom.
Iz svake točke na krivulji u tom dijagramu možemo očitati masu ugljikova dioksida u gramima koji se može otopiti pri određenoj temperaturi u jednom kilogramu vode.Koristi se tim podacima pri rješavanju ovih zadataka.
a) Kako se mijenja topljivost ugljikova dioksida u vodi porastom temperature otopine ?
b) Koliko se grama ugljikova dioksida može najviše otopiti u jednom kilogramu vode pri temperaturi od:
1. 0°C
2. 20°C
3. 30°C
c) Je li otopina koja pri 20°C sadrži jedan gram otopljenog ugljikovog dioksida u
jednom kilogramu vode zasićena ili nezasićena ?
3.32. U 2 kilograma vode otopili smo 2,9 grama ugljikova dioksida i tim smo postupkom priredili zasićenu otopinu pri temperaturi od 25°C.
a) Iskaži masu otapala i masu dobivene u gramima.
b) Iskaži topljivost ugljikova dioksida u vodi pri 25°C masenim udjelom.
c) Predloži postupak kojim bismo smanjili maseni udio otopljenog ugljikova dioksida u zadanoj otopini.
4.14. Gustoća suhog zraka pri 20°C i normalnom atmosferskom tlaku
iznosi 1,205g/L.
a) Izračunaj masu zraka pri navedenim uvjetima kojim je ispunjena
prazna prostorija volumena:
1. 30 kubičnih metara
2. 52 kubična metra
6.12. Napiši znakove kojima označujemo:
a) jedan atom aluminija
b) četiri atoma sumpora
c) tri atoma berilija
6.19. Atomi A,B,C,D,E,F sastoje seod ovih subatomskih čestica:
A: 11p,12n,11e D:16p,18n,16e
B: 16p,16n i 16e E: 13p,14n,13e
C: 3p,4n,3 e F:10p 12n 10e
a) Koji od tih atoma pripadaju istom kemijskom elementu?
b) Napiši naziv i simbol tog elementa.
c) Kako se nazivaju različiti atomi tog elementa?
6.21. Atomi 14N i 15N imaju različiti broj (odaberi točnu tvrdnju):
a) elektrona
b) protona
c) neutrona
d) svih subatomskih čestica
6.24. Odredi broj elektrona, protona i neutrona od kojih se sastoje ovi atomi:
a) 188O
b) 136C
c) 168O
6.42. Napiši znakove za:
a) dva atoma broma
b) tri molekule dušika
c) dvije molekule metana
d) per molekula amonijaka
6.46. Odredi broj i vrstu atoma u slijedećim skupovima molekula:
a) 4F2
b) 10Br2
c) 6 HBr
d) 2NH3
e) 4CH4
6.51. Dopuni rečenice kojima opisujemo građu natrijevog jodida.
1. Natrijev jodid građen je od kationa ……………….. i aniona ……………….
2. Ti ioni izgrađuju …………………… natrijevog jodida.
3. Kristali natrijevog jodida su elektički …………………. .
6.52. Dopuni jednadžbu i odgovori na pitanje.
a) Fe ’ Fe3+ + …………..e-
Koliko protona i elektrona ima atom željeza, a koliko željezov (III) ion ?
6.64. Napiši kemijske formule spojeva: magnezijev sulfid, silicijev dioksid,
aluminijev klorid, natrijev oksid, željezov (III) sulfid, bakrov (I) klorid, cinkov oksid;
6.69. Odredi valenciju atoma u spojevima:
a) NH3, NO2, SO3,CuO, N2O3,Cu2O, H2O
6.77. Pokusom je priređen bezbojni plin P.Taj je plin građen od molekula koje se sastoje od
tri atoma elementa E. Eksperimentalno određena relativna molekulska masa plina P
iznosi 48,0.
a) Izračunaj relativnu atomsku masu elementa E i na osnovi toga identificiraj element E.
b) Napiši kemijsku formulu i naziv plina P.
7.11. Napiši kemijske reakcije označavajući kvantitativno i kvalitativno značenje:
a) Aluminij + kisik ’ aluminijev oksid
b) Elektrolizom taline kalcijevog klorida dobivaju se kalcij i klor
c) Gorenjem željeza u čistom kisiku nastaje željezov(III) oksid
d) Reakcijom cinka i klora nastaje cinkov klorid
e) Reakcijom žive i kisika nastaje živin (II) oksid
7.22. Dopuni jednadžbe ovih kemijskih reakcija:
a) H2 + Br2 ’ ……. HBr
b) ……….HgO’……..Hg + O2
c) ………Fe + …….S ’ Fe2S3
d) CH4 ’ C + …….H2
e) ……..Al + ……..Cl2 ’……… AlCl3
f) ……….Na + O2 ’………Na2O
g) ………H2O ’…..H2 +O2
h) ……….K+ S ’K2S
8.50. Napiši nazive slijedećih soli i kiselina: natrijev sulfat, kalcijev sulfit, bakrov (II) klorid,
magnezijev karbonat, željezov(II) nitrat, sumporna kiselina, sumporasta kiselina,
klorovodična kiselina, ugljična kiselina, dušična kiselina.
Pripremila i objavila:
Anita Grabovac
PONAVLJANJE 2.RAZRED
1. Navedi raspored kemijskih elemenata u Zemljinoj kori,
planetu Zemlji i svemiru.
2. Sublimacija je: a) endoterman
b) egzoterman proces ?
3. Napiši izraz za izračunavanje mase atoma - ma.
4. Što su izotopi a što izobari ?
5. Što je linijski a što kontinuirani spektar ?
6. Što je Hundovo pravilo ?
7. Napiši elektronsku konfiguraciju atoma željeza, željezovog (II) iona,
željezovog (III) iona.
8. Prikaži odstupanje od pravila dijagonale kod atoma Cu, Cr, Ag, Au.
9. Koje su čestice izoelektronske s Na+ : Mg2+ Al3+, K, F-, Br-, Ag, O2-,Cu2+
10. Koliko nesparenih elektrona u d – orbitali ima a) Mn, b) Ni
11. Kako se mijenja promjer atoma unutar skupine i unutar perioda ?
12. Što je energija ionizacije a što elektronski afinitet ?
13. Atom kojeg kemijskog elementa ima najveću a kojeg najmanju Ei
14. Umetni odgovarajući znak (<, = , >)
a) Ei(Be) Ei(B)
b) Ei (N) Ei(O)
* Ei su veće za atome sa sparenim s- elektronima ili s tri nesparena
p – elektrona u valentnoj ljusci jer im je to energetski povoljnije.
15. Što je elektronegativnost, atomi kojeg kemijskog elementa su
najelektronegativniji, a kojeg najelektropozitivniji i koje su to vrijednosti ?
16. Tko je najjači reducens a tko najjači oksidans ?
17. Tko tvori kovalentnu vezu ?
18. Da li je cijepanje kemijske veze egzoterman ili endoterman proces ?
19. Što su paramagnetične, dijamagnetične a što feromagnetične tvari ?
20. Prikaži strukturne molekule pomoću Lewisovih simbola:
C2H6, N2, HCN, CO2, NH3, N2O4.
21. Zbog čega BeCl2 nije ionski spoj ?
22. Je li AlCl3 ionski spoj ili molelula ?
* Ako je razlika u elektronegativnosti između vezanih atoma
veća od 1,8 govorimo o ionskim spojevima.
23. Objasni oblik molekule : SF6, NO2, SnCl2,PCl5, PCl3
24. Što je dipolni moment, objasni polarnost molekula.
25. Da li su molekule kisika i ozona dipoli ?
26. Tko tvori vodikove veze i koja svojstva imaju molekule koje tvore
vodikovu vezu ?
27. Što se dešava zagrijavanjem leda a povišenjem tlaka da li se talište
snižava ili povisuje i zašto ?
28. Kako se zovu van der Waalsove sile koje se javljaju između
trenutačnih i induciranih dipola ?
29. Kada neki spojevi vodika imaju iznimno vrelište na što nas to upućuje ?
30. Prikaži strukturu: fosfina (PH3), silana (SiH4).
31. Koje molekule tvore vodikovu vezu:
molekule benzena, molekule etanola, metil-acetata ?
32. Koje molekule imaju oblik trostrane piramide: BF3, H3O+, H2O, BeCl2
33. Da li lakše otpuštaju elektrone metali ili nemetali i jesu li oni
onda reducensi ili oksidansi ?
34. Nacrtaj dijagram taljenja kristala i amorfne tvari i objasni razliku.
35. Izračunaj N(A) za plošno centriranu, prostorno centriranu, heksagonski
sustav i jednostavnu kubičnu slagalinu.
36. Koliki je koordinacijski broj za NaCl i CsCl ;objasni građu ćelija
i o čemu ovisi koordinacijski broj ?
37. Je li veće talište NaCl ili KCl te MgO ili BaO i objasni.
38. Kako glasi Coulombov zakon kojeg primjenjuješ kod tog određivanja ?
39. Objasni pojmove alotropija, polimorfija, supravodljivost fulerena.
40. Koliko atoma ima elementarna ćelija dijamanta, prikaži računom ?
41. O čemu ovisi privlačna sila kod molekulskih kristala ?
42. Ima li višu temperaturu vrelišta molekula dušika ili ugljikovog monoksida ?
43. Poveži:
heksagonski sustav alkalijski metali
plošno centrirana kocka Be, Mg, Zn
volumno centrirana kocka Ca,Ni,Pt,Cu,Ag,Au
44. Poveži formule i izraze kojima se izračunava udaljenost između
središta najbližih iona:
A) plošno centrirana kocka d = a3/2
B) volumno centrirana kocka d = a/3
Pripremila i objavila:
Anita Grabovac
četvrtak, 16.07.2009.
KEMIJSKA KINETIKA
KAKO DOLAZI DO KEMIJSKE REAKCIJE
Brzina kemijske reakcije ne ovisi samo o broju sudara reagirajućih čestica
nego i o uspješnosti sudara čestica.
Reagirat će čestice koje imaju energiju jednaku ili veću od energije aktiviranja.
E reakt. E a
Kod kompliciranije građenih molekula i iona na uspješnost sudara utječe i
njihova građa.Sudar je uspješan ako se molekule sudare svojim reaktivnim dijelom.
Utjecaj prostorne građe molekula na uspješnost sudara i na brzinu kemijske reakcije zove se PROSTORNI ili STERIČNI FAKTOR.
Prije sudara molekule A2 I B2 potencijalna energija sustava jednaka je zbroju potencijalnih energija molekula A2 i B2.
Nakon sudara porastu odbojne sile između elektronskih oblaka , potrebno ih je nadvladati, poraste potencijalna energija sistema , postiže svoju maksimalnu vrijednost i nastaje aktivirani kompleks A2B2 koji se raspadne na dvije molekule 2AB - produkt reakcije.
Razlika u potencijalnoj energiji između početnog stanja (A2 + B2) i aktiviranog kompleksa je energija aktivacije.
Energiju aktivacije molekule prikupe pretvorbom kinetičke energije u potencijalnu energiju.
Ako kinetička energija nije dovoljna, ona će se pretvoriti u potencijalnu ali će se molekule razići - neće doći do reakcije.
Ako je kinetička energija molekula dovoljna, i od nje nastane dovoljno potencijalne energije da nastane aktivacijski kompleks, prijeći će se energetska barijera i nastaju molekule AB.
Što je veća energija aktiviranja reakcije manji broj reaktanata može prijeći u sekundi vrh energijske barijere i reakcija je sporija
Ako je potencijalna energija početnog stanja veća od potencijalne energije konačnog stanja – molekule AB dolazi do ukupnog pada potencijalne energije sustava .
Energija koja je jednaka razlici potencijalnih energija početnog i konačnog stanja oslobađa se iz sustava u obliku topline.
Ukupna energija sustava se smanjuje, rH je negativno i reakcija je EGZOTERMNA.
Uobrnutom slučaju entalpija sistema se povećava rH je pozitivna i reakcija je ENDOTERMNA.
Povećanjem temperature, povećava se kinetička energija čestica pa će se povećati broj sudara i vjerojatnost da će čestice imati pri sudaru imati dovoljnu kinetičku energiju za nastajanje aktivacijskog kompleksa. Aktivacijski kompleks je nestabilan i brzinu reakcije određuje brzina raspada aktiviranog kompleksa.
Porastom temperature površina ispod krivulje ( označava raspodjelu čestica pri višoj temperaturi) veća pa je ukupan broj čestica koje imaju potrebnu energiju aktivacije veći.
FAZA- homogeni dio nekog sistema koji je odijeljen od ostalih sistema fizičkom granicom.
Disperzni sustav – jedna ili više faza fino razdijeljena u drugoj fazi.
DISPERNA FAZA – ona faza koja je dispergirana
DISPERZNO SREDSTVO - ona faza u kojoj je dispergirana disperzna faza
Stupnjevi disperzije :
- grubo – disperzni sustav
- koloidno – disperzni sustav
- molekulsko - disperzni sustav
Razlika između njih je u stupnju disperzije tako da je među njima kontinuirani prijelaz.
Razlika između njih je u svojstvima.
Najčešći koloidni sustav je onaj kod kojeg je voda disperzno sredstvo i zove se KOLOIDNA OTOPINA ILI SOL.
Čestice u koloidnoj otopini su koloidne čestice.
Engleski znanstvenik GRAHAM je opazio da neke tvari želatina, bjelanjak, škrob , silikatna kiselina polaganije difundiraju u otopini od šećera, kiselina, baza.
Otkrio je da ne prolaze kroz fine pore.
Odvajanje čestica preko opne finih pora nazvao je dijalizom.
Tvari koje polako difundiraju, ne dijaliziraju i ne kristaliziraju zovu KOLOIDI.
Pokazuju Tyndalov efekt.
Stabilne su i koagulaciju sprječavaju protusile - električni naboj i ovoj molekula.
Pripremila i objavila:
Anita Grabovac
nedjelja, 12.07.2009.
KEMIJA
VALENCIJA
- svojstvo atoma nekog elementa da se veže s jednim ili više atoma vodika. Izražava se brojem atoma vodika koji se mogu zamijeniti ili spojiti s jednim atomom dotičnog elementa.
- u IONSKIM SPOJEVIMA – valencija je jednaka broju slobodnih pozitivnih ili negativnih električnih naboja koje nose ioni elemenata
- KOVALENTNI SPOJEVI – valencija je jednaka broju zajedničkih elektronskih parova preko kojih je atom dotičnog elementa vezan s drugim atomima
- Valencije elemenata I – IV skupine odgovaraju broju skupine, a valencije elemenata V – VII odgovaraju broju 8 umanjenom za broj skupine.
- Strukturne formule – valencije se označavaju crticama
- U elektronskim formulama valencija se prikazuje dvostrukim točkama što predstavlja parove elektrona iz vanjske ljuske atoma koja je nosilac valencije elemenata. Umjesto valentnosti danas se navodi njihov oksidacijski broj.
OKSIDACIJSKI BROJ
(OKSIDACIJSKI STUPANJ, OKSIDACIJSKO STANJE)
- broj elektrona koji treba dodati ili oduzeti od nekog atoma u vezanom stanju da bi ga se vratilo u elementarni oblik.
- Mnogi elementi mogu postojati u dva ili više oksidacijska stanja.
- Oksidacijski broj elemenata u elementarnom stanju je nula
- Oksidacijski broj u ionskim spojevima jednak je valenciji, može imati pozitivan ili negativan predznak
- Oksidacijski broj u kovalentnim spojevima dobijemo ako atomski par u vezi pribrojimo atomu veće elektronegativnosti. Zato flor ima oksidacijski broj -1, a kisik oksidacijskog broja -2.
- Atomi metala – pozitivan oksidacijski broj osim u intermetalnim spojevima gdje metal veće elektronegativnosti ima negativan oksidacijski broj.
- Vodik ima oksidacijski broj +1 osim u hidridima metala -1.
- Elektronski par između dva istovrsna atoma u molekuli elementarne tvari ne priklanja se ni jednom atomu. Oksidacijski broj je nula.
- H2, O3, S8
- Kisik ima u svim spojevima oksidacijski broj –II, osim u peroksidima -1
- CaO, Na2O2
- Oksidaciski broj elemenata 1. skupine je I a u atomima elemenata 2. skupine je II.
- NaCl, MgCl2
REDOKS REAKCIJE
Dok su kiselo – bazne reakcije reakcije prijenosa protona, redoks reakcije su reakcije prijenosa elektrona.
Lavoisier je spojeve elemenata s kisikom nazvao oksidima ( grč. oxys – kiseo), a reakciju spajanja s kisikom oksidacijaom.
2C(s) + O2(g) ®2CO(g)
C(s) + O2(g)®CO2(g)
2CO(g) + O2(g)®2CO2(g)
Oduzme li se dio kisika ugljikovom (IV)oksidu nastaje ugljikov (II)oksid.
Proces je redukcija (lat. reducere – dovesti natrag).
Redukcija je obrnut proces od oksidacije. Tvar koja veže kisik se oksidira,
a tvar koja otpušta kisik se reducira.
Željezo se može oksidirati u željezov (III) oksid
4Fe(s)+ 3O2(g) ®2Fe2O3(s)
Željezov (III) oksid može se reducirati vodikom u željezov (II) oksid, a ovaj opet
u željezo
Fe2O3(s) +H2(g)®2FeO(s) + H2O
FeO(s) + H2(g)®Fe(s) +H2O(g)
Vidi se kako je oksidacijski broj ugljika i željeza pi oksidaciji je porastao, a prilikom redukcije opao.
Općenito: Prilikom oksidacije oksidacijski broj atoma se povisuje,
a kod redukcije snizuje.
To se može primijeniti na ostale reakcije kod kojih se mijenja oksidacijski broj atoma, redukcija i oksidacija nisu vezane za reakcije spajanja s kisikom, tj. oduzimanje kisika. To su redoks reakcije.
Za svaku reakciju se može odrediti reducens i oksidans.
Fe(s) + CuSO4(aq)®FeSO4(aq)+ Cu(s)
Fe(s) + Cu 2+ (aq) + SO4 2- (aq)® Fe 2+ (aq) + SO4 2- (aq) + Cu(s)
Oksidacija: Fe (s) ®Fe 2+ (aq) + 2 e-
Redukcija: Cu 2+ (aq) + 2 e- ®Cu (s)
Fe(s) +Cu 2+ (aq) ®Fe 2+ (aq) + Cu (s)
Tvar koja se u reakciji reducira – prima elektrone naziva se oksidans ili oksidacijsko sredstvo. Oksidansi su akceptori elektrona.
Tvar koja se u reakciji oksidira, otpušta elektrone zove se reducens
ili redukcijsko sredstvo. Reducensi su donori elektrona.
Pripremila i objavila:
Anita Grabovac
| < | kolovoz, 2009 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Kolovoz 2009 (6)
Srpanj 2009 (2)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Novosti iz kemije, radni listići, testovi, prezentacije, predavanja, seminari i dr. zanimljivosti vezane uz kemiju i njeno istrazivanje
Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
drugiE.hr
2.E Gimnazija Klc
Forum.hr
Monitor.hr
Zanimljivosti
Smjese tvari u kojima su čestice jedne tvari dispergirane (raspršene, raspodijeljene) u drugoj tvari zovemo disperzni sustavi. Disperzni sustavi mogu biti u bilo kojem agregatnom stanju. Na temelju veličine čestica dispergirane tvari, disperzne sustave dijelimo na suspenzije, koloidne sustave ili koloide i prave otopine. Nastavnici u školama vole inzistirati na definicijama tipa 'Koloidni sustavi su disperzni sustavi s veličinama čestica od ... do ...', no ja mislim da to nije bit stvari. Bitno je znati ovo: Suspenzije su disperzni sustavi s najgrubljim (najvećim) česticama. Te čestice predstavljaju zasebnu fazu. Čvrstu tvar iz tekućih suspenzija možemo odijeliti filtracijom ili taloženjem. Primjer suspenzije je suspenzija kakaa ili smrvljene krede u vodi. Koloidni sustavi su disperzni sustavi s nešto manjim česticama. Čvrstu tvar iz tekuće koloidne otopine ne možemo odijeliti filtracijom. U koloidnim sustavima čestice su još uvijek dovoljno velike da se mogu smatrati zasebnom fazom, ali se kinetički ponašaju kao molekule. Koloidne sustave možemo podijeliti prema agregatnom stanju dispergirane tvari i disperznog sredstva. U koloidne sustave spadaju pjena (plinovito u tekućem, npr. pjena za brijanje), čvrsta pjena (plinovito u čvrstom, npr. plovućac, stvrdnuta pur-pjena, stiropor), aerosol (tekuće u plinovitom, npr. sprej, magla, ili čvrsto u plinovitom, npr. dim), emulzija (tekuće u tekućem, npr. majoneza), gel (tekuće u čvrstom, npr. puding, gel za kosu), sol (čvrsto u tekućem, npr. tempera, korekturni lak), i čvrsti sol (čvrsto u čvrstom, npr. rubin, opal). Postoje i drugačije podjele, pa tako neki aerosole dijele na čvrste i tekuće aerosole, što je po mom mišljenju pogrešno jer je aerosol u svakom slučaju plinovit. Koloidni sustavi pokazuju Tyndallov učinak, Brownovo gibanje, adsorpciju, neke zanimljive elektrokemijske pojave i mnoga druga svojstva o kojima bi se moglo još puno napisati. Detalji se mogu naći npr. u Tehničkoj enciklopediji ili na internetu pod ključnim riječima dispersing, dispersed, colloid, foam, gel, sol, aerosol, emulsion, Tyndall effect, Brownian motion, colloid chemistry itd.
Obavijesti
P.S.
- Ako ne možete odgonetnuti ovdje se radi o simbolu 'korijena'
A) plošno centrirana kocka d = a√3/2
B) volumno centrirana kocka d = a√2/2
Udžbenici i zbirke
Nadam se kako ste mogli pronaći udžbenike kod starijih kolega,
a s kupovinom zbirki ne morate žuriti, možda pronađemo i neko drugo rješenje. 
Tehničke neispravnosti:
U kemijskim jednadžbama oznake zareza trebale bi biti strelice. Kod brojčanih vrijednosti potencije nisu dobro istaknute kao ni brojevi atoma unutar molekula ili formulskih jedinki.
KONZULTACIJE ZA UČENIKE - SVAKE SRIJEDE U 14 h. VRIJEME INFORMACIJA ZA RODITELJE - SRIJEDA, PETI SAT I SVAKI PETAK U 18h. DODATNA NASTAVA IZ KEMIJE SVAKI PETAK U 16 sati (JEDAN TJEDAN MATURANTI, 1. i 2. RAZREDI DRUGI TJEDAN). UČENJE PO PREDMETIMA I DRUŽENJE ZA UČENIKE 2.E RAZREDA - SVAKE SUBOTE U 8 i 30 